Opis: Ublažavanjem nedostataka proizvodnog portfelja varijabilnih obnovljivih izvora energije povećava se pouzdanost opskrbe, bitno umanjuju operativni troškovi sustava i mitigira potreba za kapitalno-intenzivnom izgradnjom rezervnih proizvodnih kapaciteta. Održiva tranzicija na decentralizirani, pametni sustav naglašava potrebu za inovativnim rješenjima u predviđanju i upravljanju energetskim sustavom i podrazumijeva implementaciju naprednih programskih rješenja za upravljanje i optimizaciju. U tom kontekstu, digitalne tehnologije pokazat će se ključnima u omogućavanju energetske tranzicije. Povećana uporaba električne energije zahtijeva sustav upravljanja koji je u stanju ispravno predvidjeti kratkoročne varijacije u proizvodnji i potražnji te provoditi optimizaciju u stvarnom vremenu. U skladu s akcijama predviđenim od strane REPowerEU i Europskog zelenog plana, koji predviđaju programe proizvodnje održive energije i diverzifikacije energetske opskrbe, ali i u kontekstu projekta Dolina vodika Sjeverni Jadran, kojeg je Sveučilište u Rijeci jedan od pokretača, a Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci partner, i slijedom svega navedenog, predloženi projekt ima dvostruki cilj. 1. Provesti tehno-ekonomsku analizu baterijskih sustava i postrojenja za proizvodnju i skladištenje zelenog vodika. Ove tehnologije zajedno sa varijabilnim obnovljivim izvorima energije (OIE) čine agregirani energetski park. Analiza mora pružati uvid u tehničke karakteristike sustava, njihova ograničenja, kapitalne i varijabilne troškove (nivelirani trošak proizvodnje i skladištenja) i parametre integracije u elektroenergetski sustav. Navedeni podaci bit će upotrijebljeni pri izradi digitalnog modela postrojenja za proizvodnju vodika i spremnika energije, koji će se koristiti kao ulazni parametri za drugi dio projekta. 2. Druga faza predloženog projekta je izrada optimizacijskih i predikcijskih modela za optimalno iskorištenje baterijskih i vodikovih spremnika energije unutar elektroenergetskog sustava i zelenog vodika u niskougljičnoj tranziciji sjevernog Jadrana. Modeli će predviđati kratkoročno kretanje definiranih parametara (poput potražnje za energijom i proizvodnje varijabilnih OIE) temeljem kojih će se provoditi optimizacija rada agregatora.